Dodatne uplate osnivača predstavljaju jedan od načina finansiranja društva od strane njegovih članova, a bliže su uređene članovima 178-180. Zakona o privrednim društvima, ali treba znati da ukoliko ove uplate vrše članovi društva koji su nerezidentna lica, potrebni je uzeti u obzir i odredbe Zakona o deviznom poslovanju. Ovaj vid finansiranja specifičan je za društva sa ograničenom odgovornošću.

Svrha dodatnih uplata je svakako da članovi na što jednostavniji način mogu da finansiraju privredno društvo. Tako je odredbama Zakona definisano da se dodatna uplata može vršiti isključivo u novcu, a obaveza članova da izvrše dodatnu uplatu definiše se osnivačkim aktom ili odlukom skupštine društva. Takođe, može biti određeno da članovi vrše dodatne uplate srazmerno visini svog udela u društvu, ali isto tako se može odrediti i drugačija srazmera. Tačan iznos dodatne uplate, skupština društva može utvrditi običnom većinom, osim ako nije drugačije određeno osnivačkim aktom.

Kako prednost ovog vida finansiranja u odnosu na druge predstavlja jednostavnost kojom se vrši uplata, dok je svakako jedna od mana, način vraćanja dodatnih uplata članovima društva. Njihovo vraćanje vrši se shodno odredbama Zakona koje se odnose na smanjenje osnovnog kapitala društva, što u praksi znači da je za vraćanje dodatne uplate neophodno da protekne tri meseca od dana registracije odluke o vraćanju dodatnih uplata uz neophodno ispunjenje i uslova o zaštiti poverilaca.

Dodatna uplata ne može biti vraćena ukoliko je neophodna za pokriće gubitaka društva ili za namirenje poverilaca.

Kako se evidentiraju dodatne uplate osnivača?

Iako način računovodstvenog evidentiranja dodatnih uplata osnivača nije posebno određen, Ministarstvo finansija je 2012. godine izdalo mišljenje gde je navelo više načina na koji je dodatne uplate moguće evidentirati, a u skladu sa njihovom namenom koju određuje skupština.

Ukoliko se dodatne uplate koriste za pokriće gubitaka društva, gubitak se može neposredno pokriti u korist računa 350 – Gubitak ranijih godina, na teret računa 241 (244) – Tekući (devizni) računi.

Ako nije izvesno da će dodatne uplate biti vraćene, smatra se da je uplatu potrebno evidentirati u korist računa 322 – Statutarne i druge rezerve (naša preporuka je otvaranje posebnog analitičkog računa za dodatne uplate osnivača koje ne povećavaju osnovni kapital).

Može se desiti da skuština društva unapred odlukom odredi obavezu vraćanja dodatnih uplata članovima, čime bi bili ispunjeni uslovi da se dodatne uplate evidentiraju kao obaveza društva u korist računa 469 – Ostale obaveze, a na teret računa 241 (244) – Tekući (devizni) računi ili eventualno na teret računa 322 – Statutarne i druge rezerve, ukoliko je odluka o vraćanju dodatnih uplata donešena naknadno, nakon evdentiranja uplata na računima kapitala društva.

Koje su prednosti?

Dodatne uplate osnivača mogu imati značajan pozitivan uticaj na kreditni rejting društva, o čemu smo pisali u tekstu “Sve što treba da znate o bankarskim kreditima u privredi’’. Takođe, ukoliko jedno društvo želi da poveća likvidna sredstva svoje ćerke firme bez kamate, u slučaju da odobri regularan zajam, u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima, postojala bi obaveza utvrđivanja poreskih prihoda od kamate u skladu sa principom ’’van dohvata ruke’’. U slučaju dodatne uplate osnivača, obaveza obračuna kamate ne postoji. Stoga je bitno da skupština društva pravilno i na najbolji mogući način uradi procenu i sprovede namenu dodatnih uplata osnivača koje ne povećavaju osnovni kapital.